Gérard Rondeau rođen je u Chalons-en-Champagneu 10. aprila 1953. godine u porodici učitelja. Studirao je u Reimsu, a 1970-ih je radio u Alliance Française u Colombu, Šri Lanka. Otkriće knjige Henrija Cartier-Bressona o SSSR-u, u biblioteci Saveza, za njega je to bilo otkriće. Čim se vratio u Šampanju, započeo je karijeru kao samouki fotograf. Više od dvadeset godina, održavao je blisko partnerstvo s novinama Le Monde, stvarajući veliku zbirku portreta slikara i savremenih pisaca, s trajnim prijateljstvima koja su proizašla iz tih interakcija. Fotografisao je slikara Paula Rebeyrolla u akciji, a s romanopiscem Yvesom Gibeauom putovao po bojnim poljima Prvog svjetskog rata. Obišao je neka od najpoznatijih muzičkih pozornica na svijetu s kvartetom Ysaÿe. Također je nastavio s izradom liste ulica koje su obilježile njegov život uz pomoć književnika Bernarda Francka, te išao uz rijeku Marnu s Jean-Paulom Kauffmanom.

Gérard Rondeau, neumoran putnik, neprestano je putovao svijetom, ali je i dalje ostao čvrsto vezan za svoju rodnu Šampanju, gdje je odlučio živjeti, neprestano preispitujući njene krajolike i ljude. Ponovno je otkrio skrivena blaga katedrale u Reimsu. Više od dvadeset godina istraživao je muzeje iza kulisa; pokrivao je život Sarajeva pod opsadom, izradio portret savremenog Maroka u dijalogu iznad vremena s Delacroixovim slikama i crtežima, te je otkrio skriveno lice Tour de Francea. Pratio je misije Médecins du Mondea širom svijeta više od petnaest godina. U svojoj je karijeri fotografisao poznate osobe među kojima su Iggy Pop, Clint Eastwood, Peter Falk, Christian Louboutin, Serge Reggiani, Christian Lacroix, Jean-Paul Gaultier, Geraldine Chaplin, Isabella Rossellini, Paul Bowles, Alain Bashung, Pierre Soulages, Jacques Derrida i Jim Jarmusch.

Rondeau je putovao crno-bijelim svijetom, prolazeći bezbrojnim cestama, igrajući se riječima, igrama sjene i tišine, oživljavajući priče i rekreirajući svjetove u boli. Autor brojnih djela o putovanjima, ratnim ožiljcima, francuskoj i evropskoj baštini i svijetu savremenih slikara, Rondeau je uistinu bio jedinstven umjetnik.


U periodu od 1992 do 1996, Gérard Rondeau je mnogo puta posjetio opsjednuti grad Sarajevo, tu evropsku žrtvu posljednjih ratnih rovova prošlog stoljeća. Tu stiče prijatelje, među ostalim i Zlatka Dizdarevića, ondašnjeg urednika ratne redakcije Oslobođenja. Oni će zajedno, između ostalog, objaviti knjigu ‘Sarajevo, Tišina i ništa uokolo’ u izdanju kuće Actes Sud. Stalnim odlascima i dolascima na relaciji Sarajevo-istočna Francuska, u istinskoj geografiji tragova rata, ali i vremena između 1914-1918, pa 1992-1996, ovo jedinstveno putovanje Gérarda Rondeaua se zasniva na njegovim istovremenim posjetama poprištima iz Prvog svjetskog rata i iz onog posljednjeg, bosanskohercegovačkog.

“Došao je prvi put, sjećam se, još u jesen ‘92. sa Francisom Buebom čudesnim entuzijastom iz Fnac-a u Parizu. Nas nekoliko mislili smo tada naivno kako će se rat zaustaviti brže ako oformimo kulturni centar kao okupljalište svjetskih intelektualaca ‘koji će pronositi istinu o Sarajevu’. Gerard je imao sa sobom tada, i svaki put kasnije, samo malu ‘Leicu’, nikad nikakve zumove, gomilu opreme, velike objektive. Ispod sakoa skriveni aparat kojeg bi izvukao hitro ispod miške, škljocnuo i vraćao ga pod pazuh. Počinjali smo sa “francuskom knjižarom” u napuštenoj radnji preko puta “Napretka”. Francis, Bato Čengić, on, Srđan, neki unproforci koji su dovukli “Herkulesom” gomile knjiga… Čuj rat i knjige! Ta raja tada možda i nesvjesno zakoračila u stvaranje Centra “Andre Marleaux”. Gérard je započinjao svoju veliku životnu sarajevsku avanturu. Bitno drugačiju od svih drugih foto-reportera, stranaca, koji su dolazili i odlazili. Samo je Milomir, ‘Strašni’, bio ta krvna grupa, ali on je svakako naš.” Zlatko Dizdarević

Gérard Rondeau imao je brojne samostalne izložbe u institucijama kao što su Galeries Nationales du Grand Palais u Parizu, Nacionalna galerija u Džakarti, La Maison Européenne de la Photographie u Parizu, Luz festival u Buenos-Airesu, Musée de l'Elysée u Lozani , i Martin-Gropius-Bau u Berlinu. Izumio je specifične serije fotografija u Istanbulu, New Yorku, Rimu i Sarajevu.


Sarajevo, januar 1994.
Gérard Rondeau (galerija slika iz ratnog Sarajeva)

Ljudi očekuju smrt. Hodaju ulicama bez žurbe, usprkos mecima i bombama koji padaju oko njih. Oni više ne znaju trčati.
Svakako će metak uvijek biti brži od očajnih ljudi koji trče. Nema bijega.”


Gérard Rondeau

“Morate priznati, fantastično je imati osjećaj da vas nije briga, bez obzira hoćete li možda biti žrtva snajpera ili ne.
Čak ni meci više nisu ono što su nekada bili na ovom mjestu. Imaju smisla samo ako se ljudi boje.”







Gérard Rondeau

Rondeau je bio autor više od petnaest knjiga i desetina izložbi širom svijeta. Njegova djela, knjige i izložbe nalikuju ličnim dnevnicima ili romanima. Kad je tokom ratova devedesetih putovao u bivšu Jugoslaviju s Ljekarima svijeta tokom rata, objavio je to kao svoj dnevnik koji opisuje njegovo iskustvo. 2007. godine dobio je nagradu ‘Prix de l'Artiste de l'Année’ (najbolji vizualni umjetnik godine) u kategoriji ‘Arts Plastiques’ tokom Globes de Cristal u Parizu. Više njegovih djela možete pronaći na njegovoj web stranici.

Bez obzira je li je istraživao krila muzeja, bilježio opkoljeno Sarajevo, otkrivao živote dobrovoljaca za Ljekare svijeta ili prateći Tour de France, Gérard Rondeau uvijek je znao odabrati originalan ugao koji bježi od stereotipa i klišeja. Tokom dvadeset godina je skupio značajnu zbirku portreta slikara i savremenih pisaca, posebno jednog od njegovih prijatelja Paula Rebeyrollea, puno prije nego što je autor bio široko prihvaćen ili priznat. Eklektičan, ali ipak precizan u svojim projektima, Rondeau razvija neobičnu vrstu fotografije. Osjetljiv je, zahtjevan i kultiviran; ne samo ilustrativan.

Preplićući osobne priče sa svojim povlaštenim svjedocima, Rondeauov kozmos nas dovodi do njegovih postojanih lutanja na putu rata,
a njegove fotografije izvlače na vidjelo svu tugu jednog umirućeg župnog dvora, tišinu dotučenih krajolika, govore nam o smrti, sjećanju i posvemašnjem izbivanju. 


Sarajevo, januar 1994.


“Gledam u zoru na zidu kuće u koju su tako rado dolazili nakon rata, u starom drvenom okviru sa Istoka, njegovu već pomalo mitsku fotografiju napravljenu sa prozora Kamernog teatra u Sarajevu, zima između ‘92. i ‘93. U pustoj Titovoj, po snijegu, silueta jednog čovjeka samog samcatog, zakoračio nekud preko pruge kojom nikakav tramvaj više ne ide… Tu negdje iza njega bila nekad velika prodavnica cvijeća, sa ove strane kino Romanija. Nikada prije nisam pogledao, ili jesam pa zaboravio, šta je na poleđini te fotografije odštampane kao razglednica, za ljude po svijetu. Tu veliku, original fotografiju sa njegovim potpisom uvijek istim starim nalivperom ‘Mont Blanc’, imamo kod kuće u Skerlićevoj. Skinem uokvirenu razglednicu, a pozadi velikim slovima: ‘Neko vas čeka u Sarajevu'…” Prisjeća se Zlatko Dizdarević dana kad je dobio vijest da je Gérard preminuo.

 


GÉRARD RONDEAU rođen je 10. aprila 1953. u Chalons-en-Champagneu u Francuskoj.

Preminuo je od raka 13. septembra 2016. u bolnici Henri Mondor u Créteilu, Val-de-Marne, Francuska.




Posebna zahvala Zlatku Dizdareviću
Prevod Mustafa Čorbo
Korištena muzika: ‘Gustav Mahler – Symphony No. 5’
Pjesma je dopuštena za nekomercijalnu upotrebu pod licencom:
Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0)

© 2020 Sniper Alley. All Rights Reserved.